Priča o Guinnessu započinje 1725. godine, kada je u irskom selu Celbridge, rođen je Arthur Guinness. On po oporuci svojeg kuma, nadbiskupa Cashela, koji je zapošljavao njegovog oca Richarda kao upravitelja imanja, dobiva u nasljedstvo £100. Taj novac 1759. godine koristi za pokretanje pivovare u Dablinu. Arthur tada uzima u najam pivovaru St. James’s Gate Brewery, uključujući pravo na korištenje vode, i to na rok od nevjerojatnih 9000 godina, po godišnjoj renti od 45 funti. U početku je pivovara proizvodila samo ale piva. No, Athur je u Engleskoj došao u kontakt s porterom, koji se do tada nije proizvodio nigdje u Irskoj već je bio relativno nova vrsta piva izvorno nastala i konzumirana u Engleskoj. Naučio je metodu proizvodnje i došao do zaključka kako je upravo porter ono što će u Irskoj imati dobru prođu. Rizik mu se isplatio, Irci su prihvatili novo pivo i pivovara je dobila vjetar u leđa. U narednih deset godina, dakle do 1769 ono je postalo opće prihvaćeno i točeno u irskim pubovima. Iste godine prvi puta su brodom izvezli pivo, 6,5 barela, u Englesku, da bi se od 1799. godine Guinness prebacio isključivo na pravljenje portera. Olivia Whitmore, supruga Arthura Guinnessa, rodila je 21 dijete, a jedan od njegovih sinova koji je preuzeo pivovaru je skuhao novu vrstu portera – Extra Stout Porter, danas poznatu pod nazivom stout. Sve do 1986. godine na čelu pivovare bili su članovi obitelji Guinness, a danas se ta kompanija nalazi u sastavu koncerna Diageo.
Ekspanzija na tržišta širom svijeta započela je u drugoj polovici 19. st., a nastavlja se nezaustavljivo do kraja 20.st.. Guinness danas proizvodi pivo u 50 zemalja širom svijeta, dnevno se popije, u više od 150 zemalja, oko pet milijuna litara. Pivovara s najvećom proizvodnjom ne nalazi se u Dublinu (iako je najveća) već u Nigeriji, koja je otvorena 1950. godine. Afričko tržište je u tom smislu Guinnessovo najjače tržište. Sve to gore navedeno je dostojno Guinnessove knjige rekorda. A kada smo kod Guinnessove knjige rekorda, da napomenem da je nju pokrenuo pedesetih godina prošlog stoljeća direktor Guinnessovih pivovara – sir Hugh Beave, i tako je već slavno ime Guinness dobilo još više na prepoznatljivosti. Sjedište Guinnesa je još uvijek u Dablinu u Irskoj.
Guinness Extra Stout je jako tamne smeđe gotovo crne boje, sa jedan prst debelom sivom, kremastom pjenom koja jednostavno ne nestaje. Aroma je ugodna, slad, karamela, kava, bijela kava, čokolada. Okus gorkastosladak ali ipak slatko prevladava sve do finiša, prženi slad, karamela, sušeno tamno voće, vrlo malo kiselkasto, vrlo pitko i uglađeno. Samo da još napomenem da je ovo verzija Guinness Extra Stout Continental Europe, a postoje još i verzije Australija, Panama, Japan, North America i još neke inačice. Cijena od 18 kn za 0,33 l u trgovini, i nije malo.
Guinness Extra Stout je jako tamne smeđe gotovo crne boje, sa jedan prst debelom sivom, kremastom pjenom koja jednostavno ne nestaje. Aroma je ugodna, slad, karamela, kava, bijela kava, čokolada. Okus gorkastosladak ali ipak slatko prevladava sve do finiša, prženi slad, karamela, sušeno tamno voće, vrlo malo kiselkasto, vrlo pitko i uglađeno. Samo da još napomenem da je ovo verzija Guinness Extra Stout Continental Europe, a postoje još i verzije Australija, Panama, Japan, North America i još neke inačice. Cijena od 18 kn za 0,33 l u trgovini, i nije malo.
Stil, vrsta: Dry Stout
Alkohol: 5,0 %
Podrijetlo (zemlja,grad): Irska, Dablin
Pivovara: St. James’s Gate (Diageo), Guinness
Moja ocjena: 3,1/5
Nema komentara:
Objavi komentar